среда, 29. октобар 2014.

Održan šesti srpsko-turski poslovni forum Najveće investicije u proizvodnji i preradi mleka

Danas, Autor: I. Zlatić
Beograd - Turski investitori zainteresovani su za ulaganje u Srbiju, pre svega u sektor proizvodnje i prerade mleka, tekstilne industrije, bankarskih usluga, poljoprivrede, energetike i građevinarstva, zaključak je šestog srpsko-turskog poslovnog foruma koji je održan juče u organizaciji Udruženja privrednika Sita i Privredne komore Beograd.
- Sada je trenutak da turski investitori započnu poslovanje u Srbiji koja je u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Velika šansa za turske proizvode je i Sporazum o slobodnoj trgovini koju Srbija ima sa Rusijom - rekao je predsednik Site Omer Šimšek otvarajući Forum koji je okupio 40 preduzeća iz Turske i oko 300 firmi iz Srbije, a pored plenarnog dela podrazumevao je i B2B sastanke.
I Milivoje Miletić, predsednik Privredne komore Beograd, ukazao je na značaj skupa za unapređenje ekonomske saradnje dve zemlje.
- Naša dosadašnja saradnja ni po obimu, a ni po strukturi nije zadovoljavala interese obe strane, a jedan od razloga je nedovoljna informisanost privrednika o mogućnostima u Srbiji kao investicionoj destinaciji. Obostrani interes je da saradnju u narednom periodu unapredimo - rekao je Miletić i dodao da su u dosadašnjoj saradnji uglavnom dominirali klasični kupoprodajni odnosi.
Prema njegovim rečima, postoje i primeri uspešnih i kvalitetnih ulaganja turskih firmi na našem tržištu, a osim tekstila, obe strane su, kako kaže, zainteresovane za infrastrukturu, energetiku i prehrambeni sektor.
Stevan Nikčević, predstavnik Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, rekao je da Sita kao sestrinska organizacija Tuskona, snažne privredne industrijske organizacije iz Turske, radi uspešno godinama kreirajući dobar poslovni most između Srbije i Turske.
- Potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini 2009. godine, kao i činjenica da je liberalizovan vizni režim između ove dve zemlje značajno su uticali na povećanje robne razmene, koja je od tada nekoliko puta povećana. Deficit u robnoj razmeni još uvek je na našoj strani - rekao je Nikčević. „Trenutno postoji interesovanje turskih privrednika za ulaganje u proizvodnju i preradu mleka u Srbiji, ali su i velike turske banke u poodmakloj fazi pregovaranja za dobijanje dozvole za rad kod nas“, rekao je.
Najviše ulaganja u auto-industriju
Sektor u koji se najviše ulaže u Srbiji je automobilska industrija, a zatim i prehrambeni i sektor izgradnje. Beleži se povećana zainteresovanost za tekstilnu industriju, a turska kompanija „Džinsi“ želi da proširi svoje poslovanje i na jug Srbije.
Vrednost turskih investicija
- Obim investicija koje je Turska realizovala do sada iznosi oko 95 miliona eura, a ako pogledamo obim investicija koje je ona imala u Bugarskoj ili Rumuniji, videćemo da postoji razlika koja zaslužuje pažnju - rekao je predsednik Privredne komore Beograd, Milivoje Miletić.
Danas

Održan šesti srpsko-turski poslovni forum

Najveće investicije u proizvodnji i preradi mleka

Autor: I. Zlatić
Beograd - Turski investitori zainteresovani su za ulaganje u Srbiju, pre svega u sektor proizvodnje i prerade mleka, tekstilne industrije, bankarskih usluga, poljoprivrede, energetike i građevinarstva, zaključak je šestog srpsko-turskog poslovnog foruma koji je održan juče u organizaciji Udruženja privrednika Sita i Privredne komore Beograd.


- Sada je trenutak da turski investitori započnu poslovanje u Srbiji koja je u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Velika šansa za turske proizvode je i Sporazum o slobodnoj trgovini koju Srbija ima sa Rusijom - rekao je predsednik Site Omer Šimšek otvarajući Forum koji je okupio 40 preduzeća iz Turske i oko 300 firmi iz Srbije, a pored plenarnog dela podrazumevao je i B2B sastanke.
I Milivoje Miletić, predsednik Privredne komore Beograd, ukazao je na značaj skupa za unapređenje ekonomske saradnje dve zemlje.
- Naša dosadašnja saradnja ni po obimu, a ni po strukturi nije zadovoljavala interese obe strane, a jedan od razloga je nedovoljna informisanost privrednika o mogućnostima u Srbiji kao investicionoj destinaciji. Obostrani interes je da saradnju u narednom periodu unapredimo - rekao je Miletić i dodao da su u dosadašnjoj saradnji uglavnom dominirali klasični kupoprodajni odnosi.
Prema njegovim rečima, postoje i primeri uspešnih i kvalitetnih ulaganja turskih firmi na našem tržištu, a osim tekstila, obe strane su, kako kaže, zainteresovane za infrastrukturu, energetiku i prehrambeni sektor.
Stevan Nikčević, predstavnik Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, rekao je da Sita kao sestrinska organizacija Tuskona, snažne privredne industrijske organizacije iz Turske, radi uspešno godinama kreirajući dobar poslovni most između Srbije i Turske.
- Potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini 2009. godine, kao i činjenica da je liberalizovan vizni režim između ove dve zemlje značajno su uticali na povećanje robne razmene, koja je od tada nekoliko puta povećana. Deficit u robnoj razmeni još uvek je na našoj strani - rekao je Nikčević. „Trenutno postoji interesovanje turskih privrednika za ulaganje u proizvodnju i preradu mleka u Srbiji, ali su i velike turske banke u poodmakloj fazi pregovaranja za dobijanje dozvole za rad kod nas“, rekao je.
Najviše ulaganja u auto-industriju
Sektor u koji se najviše ulaže u Srbiji je automobilska industrija, a zatim i prehrambeni i sektor izgradnje. Beleži se povećana zainteresovanost za tekstilnu industriju, a turska kompanija „Džinsi“ želi da proširi svoje poslovanje i na jug Srbije.
Vrednost turskih investicija
- Obim investicija koje je Turska realizovala do sada iznosi oko 95 miliona eura, a ako pogledamo obim investicija koje je ona imala u Bugarskoj ili Rumuniji, videćemo da postoji razlika koja zaslužuje pažnju - rekao je predsednik Privredne komore Beograd, Milivoje Miletić.
- See more at: http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/najvece_investicije_u_proizvodnji_i_preradi_mleka.4.html?news_id=291512#sthash.YsvM4CHz.dpuf

уторак, 28. октобар 2014.

Kasni setva pšenice u Subotici

Subotica -- Zbog kašnjenja u berbi kukuruza, setva pšenice u Subotici kasni, tako da je u optimalnom roku zasejana tek polovina planiranih površina.
Kako je izjavio šef Gradske službe za poljoprivredu Mirko Ostrogonac, kukuruz je u Subotici do sada obran tek na nešto više od polovine planiranih površina, odnosno na oko 15.000 hektara, sa prosečnim prinosom od 9,8 tona po hektaru.
U odnosu na prošlu godinu, po njegovim rečima, kukuruz je obran na 30 odsto manje površina, a s obzirom da je dominantan kao predusev pšenici, to za posledicu ima i kašnjenje setve hlebnog zrna.

Pšenica je, dodaje Ostrogonac, do sada zasejana na 9.800 hektara, odnosno oko 50 odsto površina, a to znači da setva kasni, jer je uži optimalni rok već završen, širi optimalni se bliži kraju, a nakon toga se setva u Subotici i ne preporučuje.

Razlog kašnjenja, po njegovim rečima, jesu obilne padavine tokom godine koje su pratile vegetaciju i onemogućavale radove.

Naime, od početka maja pa na ovamo registrovano je 600 litara padavina po kvadratu, a najobilnije su bile u najkritičnijim mesecima u septembru i oktobru.
"Setva kasni i ovo je jedna od retkih godina da smo sa ovako velikim zakašnjenjem u realizaciji setve pšenice. Da podsetim, prošle godine smo već krajem oktobra završili setvu hlebnog žita, tako da je to komparacija kako to ide kada su uslovi idealni jer je to bio oktobar bez padavina kada su se svakog dana mogli odvijati radovi od jutra do mraka", rekao je Ostrogonac Tanjugu.
B92

Maloletnik ne priznaje da je usmrtio druga

Maloletni N. Z. (17) iz sela Lipovica, koji je određen pritvor do 30 dana zbog ubistva Timotija Kocića (19), izjavio je u policiji da se njegov drug i komšija sam ubio.
Ubistvo se dogodilo u nedelju, nešto posle ponoći, u pomoćnom objektu porodične kuće N.Z, gde je bila organizovana žurka.

- Maloletnik je uhapšen nekoliko sati posle ubistva. U izjavi je rekao da su svi bili pijani i da se Kocić sam ubio. Istina će izaći na videlo posle obdukcije - priča izvor „Blica“ blizak policiji.


Prethodno su lekari Urgentnog centra, gde je Timotije preminuo od posledica krvarenja, rekli da je upucan s leđa u stomak.

Zvaničnih informacija o motivima i okolnostima pod kojima je život izgubio ovaj primereni učenik četvrtog razreda srednje škole još nema, jer ubica nije saslušan zbog štrajka advokata.

- Video sam kako N.Z. i njegov brat sa Timotijem nose vino i pivo. Doviknuli su mi da svratim na žurku. Nisam se obazirao jer sam to društvo izbegavao zbog N.Z. Bio je nezgodan kada popije - priča jedan od njihovih vršnjaka.

Timotijev otac Saša Kocić još ne zna zašto i kako mu je sin nastradao.
- Kolaju razne priče, ne znam u koju da verujem. Jedino znam da bi bio živ da su na vreme stigli lekari - jada se Saša.

BLIC

U porodičnom krugu su najstrašnija ubistva

U prvih šest meseci ove godine u porodičnom nasilju stradalo je najmanje dvanaest žena - dve mesečno, a nemili događaji nastavljeni su i u narednim mesecima. 
 Nasilnicima ne šaljemo dovoljno snažnu poruku da bi je oni shvatili ozbiljno
Crne hronike pune su naslova koji bude jezu i nevericu: “Limar ubio ženu, pa se obesio”, “Taste, samo ti lezi, ubio sam ti ćerku!”, “Pijan ubio ženu: Ja sam ovo planirao odavno, još pre 30 godina!”...
 
Jedan od najstrašnijih zločina desio se letos u Novom Sadu kada je veterinar satarom odrubio ženi glavu u istom stanu u kom je u susednoj sobi spavala njihova petogodišnja kćerkica. Nasilje u porodici je najčešće i najteže baš zbog toga što se dešava među najbližima. Narodna mudrost da je od ljubavi do mržnje dovoljan samo jedan korak dobija ovim pun smisao.
 
Vesna Stanojević, koordinatorka Savetovališta protiv nasilja u porodici, izjavila je nedavno za “Blic” da nasilja nema više nego što je bilo ranije, nego je ono samo mnogo vidljivije. Ona smatra da, uprkos društvenoj akciji, promeni zakona i pretnje sankcijama, do nasilnika, ipak, ne dolazi dovoljno jasna poruka da bi oni ustuknuli.
 
- Imamo jednak broj poziva žena i na početku našeg rada i sada, tako da, nažalost, nasilje nije manje. Očigledno nasilnicima ne šaljemo dovoljno snažnu poruku da bi je oni shvatili dovoljno ozbiljno - smatra Vesna Stanojević.

Iako je u Krivični zakon uveden član 118 A kojim je prvi put nasilje u porodici okarakterisano kao krivično delo, nasilnike gotovo nikad ne osuđuju na maksimalnu kaznu od 40 godina.
 
Nasilja bi bilo manje da institucije sistema rešavaju problem nasilja u porodici, ali to se gotovo ne dešava. Neke žene ubijene su i pored toga što su prijavljivale nasilnike. Bile su neadekvatno zaštićene, a postupci nadležnih institucija neefikasni i nedelotvorni ili nadležne institucije nisu ni reagovale.
 

Hronologija ubistava u porodici

 
13. 7. 2014.
Ubio nju i sebe u kombiju
U zaseoku Dljin u Lučanima kod Čačka, M.J. (49) iz pištolja ubio je suprugu K.J. (42), a zatim izvršio samoubistvo. Njihova tela su nađena u kombiju. Nikom nije jasno zašto se zločin desio, a supružnici su važili za mirne i dobrostojeće komšije. Primećeno je samo da se ubica u poslednje vreme sekirao zbog poplava i da je smršao.
 
22. 8. 2014.
Udavio je u zatvorskoj sobi
Osuđenik Kazneno-popravnog zavoda u Nišu I.M. (35 ) zadavio je u takozvanoj ljubavnoj sobi bivšu suprugu B.B. (27), jer mu je, navodno, rekla da će njihovu osmogodišnju ćerkicu odvesti u inostranstvo. Nesrećna žena je, po priči njene sestre bliznakinje, prethodnih godina trpela strašno zlostavljanje i maltretiranje bivšeg supruga osuđenog zbog droge.
 
28. 8. 2014.
Veterinar iskasapio ženu
U naselju Grbavica u Novom Sadu veterinar A.K. (42) ubio je suprugu D.K. (41) satarom. Te noći kad se zločin desio u stanu je bila njihova petogodišnja ćerka, koja je sledećeg jutra, nakon što se otac prijavio policiji, posmatrala njegovo privođenje, a posle su je odveli u nadležni Centar za socijalni rad.
 
10. 9. 2014.
Ubio nju pa sebe posle 40 godina braka
J.P. (79), penzionisani limar iz Sente, izbo je nožem suprugu I. P. (59), s kojom je skoro četiri decenije bio u braku, nakon čega se obesio o sajlu čekrka iznad radionice u dvorištu porodične kuće.
 
BLIC

Žene: Koliko zaista različitih orgazama postoji?

Neuhvatljivi ženski orgazam bio je predmet brojnih naučnih debata u poslednjem veku. Pojedini istraživači smatrali su da žene mogu doživeti dve vrste orgazma kroz spoljnu stimulaciju klitorisa i vaginalnu penetraciju, dok su drugi verovali da je u pitanju isti tip orgazma koji je postignut stimulacijom različitih delova ženske anatomije, piše "Salon".

Kako bi završila ovu raspravu jednom za svagda, nedavno objavljena studija u „Žurnalu seksualne medicine“, tvrdi da je rešila ovu drevnu misteriju, otkrivajući da zaista postoje dva tipa ženskog orgazma.

Dva francuska ginekologa su uz pomoć ultrazvuka kod tri dobrovoljca merili promene u šemama njihovog krvotoka kako bi otkrili kako su se njihovi seksualni organi pomerali tokom različitih vrsta seksa.

Od žena dobrovoljaca je zatraženo da se uzbude stimulišući same sebe – stimulacijom eksternog klitorisa i putem vaginalne stimulacije uz pomoć mokrog tampona.

Oba testa merila su promene u krvotoku u vaginalnom predelu kako bi otkrili kako klitoris i vaginalni kompleks reaguju tokom stimulacije.

Studija je otkrila da postoji „funkcionalna razlika“ u orgazmima u zavisnosti od tipa seksualnog kontakta. Istraživači su otkrili da samo vrh klitorisa reaguje na eksternu stimulaciju, dok tokom vaginalne penetracije reaguju i „koren“ klitorisa i vaginalni kompleks.

Ovo je uticalo na protok krvi i samim tim je stvaralo različit osećaj u telu.

„Uprkos uobičajenoj pretpostavci da postoji samo jedan tip ženskog orgazma, na osnovu naših otkrića tvrdimo da postoje dve vrste u zavisnosti od tipa stimulacije“, tvrde istraživači.

Oba tipa orgazma su klitoralna, ali delovi klitorisa koji reaguju su razilčiti u odnosu na tip stimulacije.

Foto: Image courtesy of imagerymajestic at FreeDigitalPhotos.net
B92

понедељак, 27. октобар 2014.

Sandulović upao u salu i prekinuo predavanje premijera Vučića! (VIDEO)

Sandulović je rekao da su izbori u Srbiji bili namešteni, posle čega se Vučić nasmejao i odgovorio da je ovo za njega "izvanredan politički poklon" i da cela Srbija zna ko je Nikola Sandulović
LONDON - Tokom predavanja premijera Aleksandra Vučića u amfiteatru Londonske škole ekonomije u salu je ušao kontroverzni srpski biznismen Nikola Sandulović sa svojom advkaticom i prekinuo govor predsednika Vlade Srbije!
Sandulović se predstavio kao predsednik Republikanske partije i savetnik Zorana Đinđića! Prekinuvši govor premijera, Sandulović je držao disk u ruci i pokušao da prekine nastup. Dok se publika smejala na galamu Sandulovića, on je na srpskom jeziku rekao da su izbori bili neregularni.

Vučić je, međutim odgovorio da Sandulović nikada nije bio savetnik Zorana Đinđića.
- Dragi prijatelji, mogu da kažem da je ovo izvanredan politički poklon za mene. Cela Srbija zna ko je
ovaj čovek - rekao je Vučić.
Upade Sandulovića publika je ispratila glasnim smejanjem. Na to se advokatica, koja je bila sa Sandulovićem uključila u raspravu i rekla da su Sanduloviću pretili smrću, pokazujući na disk koji je držao njen klijent.
"Ovom čoveku su pretili da će biti ubijen ako ne podrži politički gospodina Vučića, vikala je advokatica", na šta ju je premijer pozvao da dostavi disk, ali ona to nije htela već su insistirali da se disk pusti pred svima u amfiteatru.
Sandulović je bio šef obezbeđenja premijera Zorana Đinđića. Sandulović je 2010. preživeo atentat u Zemunu kada je postavljena bomba pod automobil. Za napad je optužio takozvanu "golubarsku mafiju". Eksplozija je izbacila Sandulovića iz automobila i preživeo je bez težih povreda.
KURIR

БЕЧЕЈ: КРЕДИТ НА ДЕВЕТ ГОДИНА


БЕЧЕЈ: Више нема дилеме да ли ће се реализовати неколико бечејских инвестиција, од којих су неке капиталне, јер су две комерцијалне банке по, како се истиче, врло повољним условима, одобриле дугорочно задуживање општинског буџета.
 Уговори су закључени за кредите у укупном износу од 202 милиона динара.
-Пошто ћемо кредит реализовати у три партије, добили смо изузетно повољне услове. За две партије, једна у износу 135 и друга нешто мање од 20 милиона динара, уговоре смо закључили са Уникредит банком, а са Банком Интеза потписан је уговор о кредитирању око 47,5 милиона динара. Годишње ефективне каматне стопуе су 5,64, односно 4,89 одсто. Задужење је на девет година, уз две године грејс периода. Значи, сви планирани пројекти ће моћи да се реализују, а неки су већ у току - саопштио је председник општине Бечеј мр Вук Радојевић.
Буџет, по речима Радојевића, неће бити много оптерећен, јер постојећи кредит истиче 2016. године, а нови се неће отплаћивати у прве две године. Тендером су остварене повољније каматне стопе од пројектованих, за око 25 милиона динара, што на тако великом задужењу није занемарљиво, рекао је Радојевић.
Локални парламент је већином гласова дао одобрио ово кредитно задужење ради реализације десетак појеката. Из првог дела, највећег дела кредита радиће се реконструкција централног градског трга с повезивањем магистралних вреловода „север” и „југ”. Други део намењен је санацији, затварању и рекултивацији градске депоније смећа „Ботра” (око 44 милиона динара), добијењу дозволе за употребу термалне воде из последње изграђене бушотине (2,5) и милион динара иде за изградњу нове топлотне подстанице у Техничкој школи. Најзад, у трећој партији кредитног задужења износ је нешто мањи од 20 милиона динара, а средства су намењена за реконструкцију дела задужбине Богдана Дунђерског (5,5 милиона динара), учешће у изградњу кружног тока на улазу у Бечеј из Бачког Градишта и Новог Бечеја (4,7), затим, четири милиона динара за санацију санитарних чворова, водовода и канализације у ОШ „Здравко Гложански”, реализацију треће фазе изградње фискултурне сале ОШ „Петефи Шандор” (3,7) и два милиона динара за санацију санитарних чворова у ОШ „Север Ђуркић”.
Мањи пројекти се већ реализују, неки су у фази расписивања јавне набавке, а реализација највећег, реконструкције бечејске Погаче, планирана је за наредну годину.
В. Јанков, Дневник